^

GRADOPLOV

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

 

Na današnji dan, 24. ožujka 1346. godine, donošenjem odluke o popisu svih strijelca i uvođenjem obaveznog sudjelovanja u strijeljačkim natjecanjima svake svečanosti”, vlada Republike napravila je prvi korak u organizaciji strijelaca u Dubrovniku.  Na današnji dan, 24. ožujka 1969. godine, u Dubrovniku je umro, konzervator, strojarski časnik i istinski zaljubljenik i proučavatelj dubrovačke prošlosti, osnivač DPDS-a, Lukša Beritić.  U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se – Dan smrti don Josipa Breškovića (1910 – 2000)  Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Latin, Katarina, Agapit, Aleksandar i Javorka. 3. je korizmena nedjelja, koju nazivamo još i Bezimenom nedjeljom, te Nedjeljom solidarnosti, i ne samo prema drugim kršćanima već i prema svim ostalim ljudima. To je dan milosti i tolerancije prema svima.    U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN
  1. stoljeće je “značajno doba staroga Dubrovnika”. Iz tog razdoblja datiraju i prvi pojavni oblici športskih aktivnosti, koji postaju sastavnim dijelom života u Dubrovniku. Ali već prije 1270. godine zabilježeno je gađanje strijelom, a pojavu dvoboja imamo 1338., plesa 1432., igranja loptom 1448. U prvoj polovici 15. stoljeća zna se za alku, 1491. za mačevanje, 1514. za igru osvajanja gradova, a u 16. stoljeću veslanje i jedrenje. Strijeljanje se u Dubrovniku pojavljuje kao posljedica izravne neprijateljske opasnosti i čestih razbojničkih napada s mora i kopna. Dubrovačka Republika nije imala stalnu domaću vojsku, pa su u opasnosti pozivani punoljetni muškarci, a poslije se, na određeno vrijeme, uzimala plaćenička vojska (barabanti) što se zadržalo sve do francuske okupacije 1806. godine. Najstariji podatak o sudjelovanju u strijeljanju, koje je bilo i obvezno, nalazimo u dubrovačkog kroničara Jakova Lukarevića. On ističe da su omiški gusari oko 1270. godine napali dubrovačke ribarske brodice u Gruškoj luci: “Poslije toga Dubrovčani su naredili, da se mladići njihova grada i teritorija okupljaju u prazničke dane, određujući nagradu onomu koji sa samostrijelom ili strijelom pogodi bolje cilj. Ta vježba osposobljavala je mnogo vještih mladića, a ovaj način je u običaju i kod mornara. Rečena praksa trajala je sve do mog vremena uz predloženu nagradu od strane države puškarima i bombardijerima” (topnicima). Činjenica da u arhivskim dokumentima nalazimo podatak da se za potrebe streljaštva izgradila streljana 1385. godine, najbolje pokazuje koliko se brige i pažnje posvećivalo vježbanju i natjecanju u streljaštvu. Prema dosad pronađenim dokumentima prvi korak u organizaciji strijelaca Republika je napravila 1346. godine, za vrijeme mletačke vladavine. Naime, na današnji dan, 24. ožujkate, 1346.godine,donesena je odluka: “da se popišu svi strijelci i izda naređenje da idu na strijeljanje svake svečanosti”.

Odlukom vlade donesenom na današnji dan, 24. ožujka 1464. godine, zaključilo se da se u vode između Pelješca i Korčule pošalje jedan brod koji će paziti da se stanovnici Pelješca ne miješaju sa onima iz Korčule, gdje vlada kuga. Po tome se može zaključiti da opet vlada velika zabrinutost i oprez u vezi sa novom epidemijom, koja je počela na otoku Korčuli i prijetila je prijeći na područje Republike. Kuga se zbilja i pojavila početkom 1465. g., i to najprije na otoku Koločepu. Iako je vlada dozvolila kacamortima da troše koliko im bude potrebno da bi se izbjegla epidemija, kuga se vrlo brzo proširila i po gradu i u Mlinima, odnosno u Župi dubrovačkoj. Nije pomogla ni odluka da se na gradskim vratima postavi po je­dan vlastelin i pučanin, koji će paziti i preko cijelog dana sprječavati da u grad slučajno ne uđe netko od okuženih. Nakon što je Dubrovnik uz pomoć turske diplomacije suzbio nastojanja Vene­cije u onemogućavanju njegove kopnene i pomorske trgovine, Venecija je smišljala nove akcije. Tako je preko svojih trgovaca i diplomata započela pronositi vijest kako je roba koju Dubrovčani donose iz turskih zemalja zaražena kugom. Takve glasine imale su za posljedicu zatvaraje talijanskih luka za dubrovačke trgovce i njihovu robu. Premda je Dubrovnik imao dobro razvijenu službu raskuživanja trgovačke robe koja je preko njegove luke stizala iz Levanta, zdravstvena vlast u Mlecima postupa s tom robom kao da nije raskužena. Na današnji dan, 24. ožujka 1623. godine, mletačka vlada izdaje naredbu svojem konzulu u Jakinu (Anconi) da izvijesti tamošnju vlast kako dubrovački trgovci raznose kugu koja se raširila po Turskoj, jer Dubrovnik ne vrši dezinfekciju robe uvezene iz Turske*. Time se i balkanska trgovina umjesto Dubrovnika usmjeravala preko Splita.

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. ožujka 1505. godine, u Dubrovniku je umro pisac i humanist Frano LucijanGundulić, čije jejedino poznato djelo nevelika prozna latinska inkunabula Battistino (Baptistinus), jedina očuvana latinska novela ranoga hrvatskoga humanizma, i uz izgubljenoga Dupina Ivana Gučetića dokaz popularnosti toga žanra u Dubrovniku potkraj XV. st. *U noveli je Gundulić opisao istinitu zgodu o varalici iz Genove i njegovu boravku u Dubrovniku potkraj 1489. Na današnji dan, 24. ožujka 1762. godine, u Dubrovniku je rođenpjesnik Damjan Betondić. Pisao je prigodne pjesme, a dvije su mu posvećene suvremenim političkim događajima: O bitci kod Visa 1811.Dubrovnik oslobođen 1814., u kojoj izrazito negativno prikazuje francusku vlast u Dubrovniku, a dolazak austrijske vlasti slavi kao oslobođenje.

Na današnji dan, 24. ožujka 1886. godine, u Livnu je rođen književnik i pedagog Mirko Jurkić. Ojavio je knjigu pripovijedaka Dubrovačka legenda (1928) u kojoj prevladavaju psihološke analize likova, ali i satire političkog stanja i administracije. Na današnji dan, 24. ožujka 1972. godine, u Dubrovniku jerođen Antonio Vatovićglazbenik, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 9. studenog 1991. na Bosanci prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik specijalne postrojbe MUP-a. Na današnji dan, 24. ožujka 1969. godine, u Dubrovniku je umro, konzervator, strojarski časnik i istinski zaljubljenik i proučavatelj dubrovačke prošlosti Lukša Beritić, od 1946–1960. godine povjerenik Konzervatorskoga zavoda Dalmacije za Dubrovnik, 1961. izabran za počasnog člana Društva konzervatora Jugoslavije, a 1952., osnivač Društva prijatelja dubrovačke starine, njegov prvi predsjednik, a poslije doživotni počasni predsjednik. Proučavanjem dubrovačke prošlosti, a posebno utvrda i vojnog naoružanja, bavio se od mladosti, a nakon umirovljenja 1940. godine, isključivo se bavio dubrovačkom prošlošću. Kao povjerenik Konzervatorskog zavoda Dalmacije za Dubrovnik i spiritus movens Društva prijatelja dubrovačke starine, Lukša Beritić,pridonio je obnovi, očuvanju i održavanju dubrovačkih zidina i povijesnih spomenika u gradu, Stonu, Sokol kuli u Konavlima, i drugih spomenika na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Uz brojne stručne radove, Lukša Baritić objavio je knjige: Utvrđenja grada Dubrovnika, Dubrovačke zidineStonske utvrde, Urbanistički razvitak Dubrovnika, Dubrovačka artiljerija, te Tvrđava Sokol u Konavlima.

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU 

Na današnji dan, u utorak 24. ožujka 1992. godine, u više navrata otvarana je vatra s Bosanke po Nuncijati kao i s nekih drugih položaja. Na zapadnom dubrovačkom bojištu bilo je napada i iz teškog artiljerijskog oružja. Radio Dubrovnik je upozorio građanstvo da se ne opušta.  Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 24. ožujka 1992. godine, poginuli su pripadnici 4. brigade HV-eGoran Kliškić i Ivica Vuco.

Izvor: radio.hrt.hr

«
 
»

Share

Twitter Facebook Del.icio.us Digg LinkedIn StumbleUpon