^

GRADOPLOV

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Polaganjem zakletve Radoslava Pavlovića, na današnji dan, 25. ožujka 1433. godine, ratificiran je mirovni ugovor, čime je završen četverogodišnji konavoski rat između Dubrovnika i bosanskog vojvode Radoslava Pavlovića. Na današnji dan 25. ožujka 1848. godine, u Dubrovniku je organizirana narodna garda, koja se »već do tada sastojala od preko 400 ljudi«.  25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića slavi se Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, katolička svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.  U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se dan smrti don Iva Protića (1921 – 2008)  Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Maja i Irenej.  25. ožujka Dan je borbe protiv raka i Kršćanski majčinski dan.

 

 

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 25. ožujka 1297. godine, knez Pavle Radinović iz svog dvora u Ljutoj izdaje trgovačke povlastice Dubrovčanima. Prvi spomen Ljute kao naselja potječe iz 1285. godine. Najkasnije krajem 14. stoljeća Ljuta je političko središte Konavala. Početkom 15. stoljeća u Ljutoj su smješteni dvorovi vojvoda Radoslava Pavlovića i Sandalja Hranića, kao i dvor konavoskog župana Bogete Rugića. Županov dvor bio je i mjestom stanovanja dubrovačkog kneza u Konavlima. Na današnji dan, 25. ožujka 1433. godine, završen je četverogodišnji konavoski rat između Dubrovnika i bosanskog vojvode Radoslava Pavlovića. Bosanski vojvoda Radoslav Pavlović, pokajavši se što je 1426. g. Dubrovniku ustupio svoj dio Konavala, Cavtat i Obod, tražio je načina da ga dobije natrag. Povod za svađu našao je Radoslav kad su Dubrovčani počeli utvrđivati Cavtat. Bez najave rata skupio je vojsku i krenuo na dubrovačko zemljište. Dubrov­čani su, saznavši za to, okupili omanju vojsku. Vojske su se sukobile u župskoj Ljutoj. Radoslavova vojska porazila je dubrovačku, a nakon toga Radoslavovi ljudi oplijenili su i poha­rali Župu. Time je započeo poznati konavoski rat, manje zanimljiv po svojim strateškim potezima a više po zamašnoj diplomatskoj igri što se usporedo s ratom odigravala.

Nakon četverogodišnjih ratnih i diplomatskih aktivnosti napokon je došlo do mira, kojim se potvrđuju sve stare povelje i ugovori, a obje strane opraštaju sva ubojstva i uvrede počinjene u ratu. Mirovni ugovor je ratificiran na današnji dan, 25. ožujka 1433. godine, kada je zakletvu položio i Radoslav Pavlović, a granice su otvorene 30. svibnja 1433. godine. Premda je ratovanje već prije prestalo, tek se ovaj datum smatra okončanjem rata, od kojeg ni Pavlović ni Dubrovčani nisu polučili nikakve koristi.

Kao kuriozum spomenimo da je Radoslav kao rješenje krize i rata vidio u kumstvu, tako da grad Dubrovnik bude kum vojvodinog sina, mladog kneza Ivaniša. To je bila garancija budućih međususjedskih odnosa koja je predstavljala i spasonosno rješenje za ratifikaciju sporazuma o miru. Prema sporazumu, knez Ivaniš bio je obavezan da se zakune na taj mir kad bude u vremenu dostojnom, a što znači kada bude imao 14 godina starosti. Revulucija koja je nastala u Francuskoj 1848. godine rezultairala promjenama i donošenjem ustava u Aus­trijskoj carevini, a ti su pak događaji imali odjeka i u Dubrovniku – gradu na jugoistočnoj periferiji te carevine. Čim je car Ferdinand I, uplašen revolucijom koja je izbila u Beču, izdao 15. ožujka 1848. proglas kojim je ukidao cenzuru, dopuš­tao osnivanje narodne garde i najavio saziv narodnih poslanika radi vijeća­nja o ustavu, nastalo je slobodnije gibanje, koje se ubrzo ispoljilo i u Dub­rovniku.

Proglas cara Ferdinanda stigao je u Dubrovnik, na današnji dan 25. ožujka 1848. godine, na ruke kotarskog poglavara Karla Roznera, koji je po­slije tri dana objavio dubrovačkom građanstvu dobijene ustavne slobode. Istoga dana, 25. ožujka 1848. godine, organizirana je u Dubrovniku narodna garda, koja se »već do tada sastojala od preko 400 ljudi«. Sedam dana kasnije, 1. travnja 1848., izašao je u Dubrovniku i prvi broj lista »Rimembranze della settimana«. Na današnji dan, 25. ožujka 1908. godine, Dubrovčani su izrekli ponovno pohvalu društvu ” DUB” radi njegove akcije sađenja drvoreda put Gospe od milosrđa. Tom prilikom su istaknute i ranije akcije koje je društvo poduzelo/kao što je uređenje Teodorine gradine, gdje je kasnije izgrađen hotel Imperial, sa­dnja drvoreda na Pilama, akcija na uređenju Gradca, kada se donosila zemlja da bi se borovi primili, projekte uređenja Ilijine Glavice.

Građani su bili posebno zainteresirani da društvo ” Liburnija” preda tvrđavu Lovrijenac Dubu koje bi je preuredilo i na prostoru ispred ulaza posadilo borove. Međutim akcija sadnje borova ispred Lovrijenca izvedena je tek nakon Prvog svijetskog rata. Na današnji dan, 25. ožujka 1915. godine ušao je na poseban način u povijest Hrvatkog naroda. Naime toga dana prilikom razgovora u ruskim ministrom Sazanovim Frano Supilo je vještim manevrom uspio saznati za postojanje Londonskog ugovora, kojim su saveznici Italiji, ako uđe u rat na njihovoj strani jamčili veći dio Jadranske obale. Tajni Londonski ugovor stvarno je potpisan 26. travnja 1915. g. u Londonu, a Supilovom intervencijom samo se uspio smanjiti teritorij koji će pripasti Italiji.

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 25. ožujka 1433. godine, u Firenci je rođen dugogodišnji kancelar Dubrovačke Republike Ksenofont Filelfo. Zanimljivost je da je na temelju dopisivanja, suvremene dubrovačke prilike donekle upoznao i Ksenofontov brat, talijanski humanist Gian Mario Filelfo. U želji da stekne bogatu nagradu napisao je spis u latinskim stihovima O dubrovačkim događajima (Ragusaeis) i u prozi, dubrovačku povijest naslovljenu Povjestica o nastanku i pothvatima znamenitoga grada Dubrovnika. Po Filelfu osnivač grada Dubrovnika (Ragusa) je neki Rago koji pobjeđuje nekog »il Bosno Sargonettide« i prije smrti uspostavlja republikanski sustav, a Dubrovčani pobjeđuju Epirce i Grke te protjeraju mletačku flotu. Dubrovački je Senat prvo odlučio Filelfovo djelo nagraditi, ali je ubrzo povukao odluku budući je u međuvremenu utvrđeno kako se spisi tek u manjoj mjeri odnose na Dubrovnik.

Na današnji dan, 25. ožujka 1842. godine, u Dubrovniku je umro dubrovački biskup 30-tih godina 19. stoljeća Antun Giuriceo (Juriceo). 1839. godine povjerena mu je uprava Trebinjsko-mrkanjske biskupije, koja je tada bila na turskom području i koju, uza sve nastojanje, nije uspio pohoditi. Pokopan je u kripti isusovačke crkve sv. Ignacija u Dubrovniku. Na današnji dan, 25. ožujka 1927. godine, u Trebinju je rođen povjesničar Hamdija Hajdarhodžić. U Dubrovniku je završio gimnaziju, bio srednjoškolski profesor, te knjižničar u Naučnoj biblioteci u Dubrovniku do umirovljenja. Na temelju izvorne građe u Državnom Arhivu u Dubrovniku, u austrijskim i talijanskim arhivima i knjižnicama, proučavao je odnose Dubrovačke Republike s okolnim zemljama, osobito s bosansko-hercegovačkim zaleđem.

Na današnji dan, 25. ožujka 1964. godine, u Makarskoj je rođen povjesničar, Stjepan Ćosić, od 1992. arhivist u Državnom arhivu u Dubrovniku, a od 1995. asistent, zatim i znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Doktorirao je temom “Dubrovačko područje od sloma Republike do godine 1848.” Od 2003. ravnatelj je Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na političku, kulturnu, intelektualnu i demografsku povijest Dubrovnika, Dubrovačke Republike i Dalmacije u 18. i 19. stoljeću. Među do sada objavljenim knjigama izdvajamo:   Dubrovnik nakon pada Republike (1808-1848)Hrvatska granica na Kleku, (koautori: Pero Ljubić, Niko Kapetanić i Nenad Vekarić)  i  Dubrovačka vlastela između roda i države: Salamankezi i sorbonezi, (koautor: Nenad Vekarić).

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 25. ožujka ratne 1992. godine, oko 5 sati poslijepodne pucano je iz teških strojnica, tzv. PAT-ova i PAM-ova, sa Žarkovice po Pločama, gradskoj luci i dijelu unutar gradskih zidina. Srećom nitko nije stradao. Sačuvat će nas Bog i blažena Gospa Nuncijata. Danas je njezin blagdan, zapisao je Ivo Stjepović, u svom dnevniku koji je vodio tijekom domovinskog rata, a kasnije i objavio u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada – dani koji se ne smiju zaboravitiNa jugu Hercegovine borbe su se vodile oko Neuma, Mostara, Stolca, Čapljine i nekih drugih mjesta.

Izvor: radio.hrt.hr

«
 

Share

Twitter Facebook Del.icio.us Digg LinkedIn StumbleUpon