^

(Hrvatski) Gradoplov

001098_384dd8308348da308364
U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 7. prosinca 1504. godine, Dubrovnik je pogodio strašan potres koji je srušio mnoge zgrade. (1) Na današnji dan, 7. prosinca 1834. godine, u Cavtatu je rođen znanstvenik, pravni i povijesni pisac Baltazar Bogišić. (2) Na današnji dan, 7. prosinca 1991. godine, u Cavtatu je sklopljen sporazum o trajnom prekidu oružanih sukoba na čitavom području općina Metković i Dubrovnik. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ambrozije, Jasna, Agaton, Karlo, Urban i Dobroslav. (4) 7. prosinca – Međunarodni je dan civilnog zrakoplovstva. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

“Tijekom XV. stoljeća Dubrovnik je bio tipičan pomorsko-trgovački grad, s razgranatim trgovačkim vezama, bilo kopnom (Bosna i Srbija, na prvom mjestu), bilo morem (cijelo područje Sredozemlja, a prvenstveno susjed­ne istočne i sjeveroistočne obale Italije). Granice Dubrovačke Republike su obilježene odlukom Velikog vijeća, od 17. lipnja 1428. godine, kojom se naredilo da se duž cijele dubrovačke granice, osim duž slabo naseljenih i teže pristupačnih Konavoskih plani­na, postave kamene granične oznake, a gdje nema kamena, drveni stupovi. Za skidanje graničnih stupova određena je kazna od 100 mletačkih dukata. Sva zemlja pripada vlasteli i (znatno manjim dijelom) određenom broju građana. Obrađuju je uglavnom kmetovi. O položaju seljaka-kmetova mo­žemo razabrati po odluci Velikog vijeća, donesenoj na današnji dan, 7. prosinca 1405. godine, u kojoj se određuje da kmetovi iz Dubrovnika i dubrovačkog područja mogu ići stanovati po selima Primorja, ali samo uz dozvolu svoga gospodara. Iz mnoštva ugovora tijekom XV. stoljeća vidi se da mnogi gospodari oslobađaju svoje kmetove. Kako nemaju svoje vlastite obradive zemlje, oni vrlo brzo uzimaju za svog novog gospodara nekog drugog zemljo­posjednika. Kmetovi mogu slobodno svoju djecu slati na šegrtovanje u raz­nih zanatlija, da rade na brodovima, a mogu i raditi pod najam određeno vrijeme na nekom drugom imanju, trgovati svojim dijelom proizvoda, uzi­mati tuđu stoku na ispašu ili zarađivati na bilo koji način koji ne dira izravno u povlastice zemljoposjednika. *S druge strane, u kancelarijskim knjigama arhiva Republike veliki je broj podataka o tome da su sluge, sluškinje i naučnici bježali od svojih gospodara. Takvog, odbjeglog slugu, nitko nije smio uzeti u službu, pod prijetnjom globe od 5 perpera. Bijeg svakog sluge ili sluškinje bio je javno oglašen po Gradu, i u malom Dubrovniku nije bilo teško vratiti natrag takvog bjegunca. Pobjeći su mogli samo oni koji su uspjeli napustiti područje Republike*. (6)”

Cijeli članak možete pročitati na linku ispod.

Izvor: radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/

Preuzeto s: URL http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/ep/gradoplov/185874/

«
 
»

Share

Twitter Facebook Del.icio.us Digg LinkedIn StumbleUpon

Reply