Društvo prijatelja dubrovačke starine je udruga građana osnovana 12. kolovoza 1952. godine radi očuvanja, zbrinjavanja i promicanja bogate i slojevite spomeničke baštine dubrovačkog područja. A stanje kapitalnih spomenika, poput gradskih i stonskih zidina, u to vrijeme bilo je loše. Bili su zarasli i obrasli kaparama, bršljanom i smokvama, zakriti neprimjerenim zelenilom i drvećem, mjestimično su bili i nevidljivi, dok se s drevnih mira obrušavalo kamenje. Začeto ljubavlju i volonterskim radom nekolicine dubrovačkih entuzijasta, zahvaljujući vidovitosti jedne plemenite ideje, Društvo je raslo, stasalo i razvilo svoju kulturnu i društvenu ulogu.

“Mijenja se vrijeme, mijenjaju se ljudi. Društvo prijatelja dubrovačke starine s vremenom se isto mijenja, ali uvijek ostaje savjest Grada ispunjavajući svoju zadaću, ali ne bez građana Dubrovnika.”

P1100775 (Large)

GRADSKE ZIDINE

Današnji opseg dubrovačkih zidina nastao je u 13. stoljeću, a one se sustavno osuvremenjuju i grade do 1660. godine, kad je izgrađena posljednja utvrda, bastion sv. Stjepana na južnom dijelu zidina. Zidine su dugačke 1940 metara i sastoje se od glavnog gradskog zida, šesnaest kula, tri tvrđave, šest…

P1110038 (Large)

TVRĐAVA LOVRJENAC

Samostojeća snažna utvrda u predgrađu Pile, na 37 metara visokoj hridi, ime nosi po svetom Lovru, čija se crkva nalazila na njezinu mjestu. Kapela je i danas u tijelu tvrđave. Nastanak Lovrjenca datira se u 1018. i 1038. godinu, dok prvi očuvani spomen te tvrđave potječe iz 1301. godine, kad se imenuje jedan u…

P1340255 (Large)

ZAPADNO PREDZIĐE

Zapadni sklop zidina nastao je u 13. stoljeću, kad se grad širi prema sjeveru i obzidava. Bio je to jednostavan, okomiti zid s kruništem i zupcima, debeo metar i pol. S unutarnje strane tekao je obilazni hodnik, oslonjen na svodiće i konzole. U tom zidu sagrađeno je pet četvrtastih kula, otvorenih prema…

P1340529 (Large)

STONSKE ZIDINE

Stonske zidine osim osnovnog zidnog platna sastoje se od tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd), četrdesetjedne kule, sedam bastiona (Sokolić, Arcimon u Stonu, tri bastiona Velikog Kaštela, bastion Podzvizda i malostonski Arcimon), četiri predziđa (istočno i jugozapadno u Stonu, jedno pred Malim Stonom…

SOKOL KULA 003 (Large)

SOKOL GRAD U KONAVLIMA

U posjed ove utvrde Dubrovčani su praktički ušli tek 1420. godine; od tad počinju kontinuirani radovi na njenoj dogradnji, preuređenju, pojačanju, naoružavanju i održavanju. Važno je napomenuti da Dubrovčani utvrdu Sokol redovito nazivaju kastel, a njezina zapovjednika kastelan (ili kapetan). U dokumentima…

P1340640 (Large)

KNEŽEV DVOR U SLANOME

Širenje teritorija Dubrovačke Republike prema zapadu odvijalo se u dva navrata tijekom 14. stoljeća. Prvo su 1933. godine otkupljeni Ston i poluotok Pelješac, a 1399. godine, od bosanskog kralja Stjepana Ostoje, i područje Primorja, u suvremenim dubrovačkim dokumentima zvanog Terre Nuove. Središte knežije…

P1340843 (Large)

KNEŽEV DVOR U PRIDVORJU

Knežev dvor u Pridvorju ili „ Gospodski gaj“, kako ga se u mnogim dubrovačkim dokumentima naziva, bio je sjedište kneza u Konavlima kojeg je Dubrovačka Republika dala izgraditi uz selo Sveti Martin nakon što je 1427. godine uspostavila cjelokupnu vlast nad Konavlima. Knez koji je vladao konavoskom knežijom…

Knezev Dvor Lopud Glavna

KNEŽEV DVOR NA LOPUDU

Od osnutka Lopudske knežije 1456. do izgradnje kneževa dvora na Lopudu prošlo je više od pola stoljeća. Godine 1475. Senat odlučuje kupiti zemlju za izgradnju dvora, ali je odluka tri godine kasnije poništena. Konačno je 23. srpnja 1505. donesena odluka o kupnji terena u vlasništvu crkve za gradnju kneževe rezidencije…

Janjina

KNEŽEV DVOR U JANJINI

Knežev dvor u Janjini je samostalna građevina izgrađena na istaknutom mjestu u središnjem dijelu naselja iznad župne crkve sv. Vlaha. Sama funkcija Kneževog dvora kao administrativne upravne, a ne reprezentativne građevine utjecala je i na oblikovanje koje je krajnje jednostavno i utilitarno.Zgrada je sa svih…

„U ovom vremenu brutalnog nasrtaja na spomenike, vremenu nesmiljene i razvikane globalizacije, bezočnih profita, pokušaju degradacije nacionalnog i kulturnog identiteta, ne samo dubrovačkoj nego i široj hrvatskoj javnosti ponovno trebaju ljudi od znanja i čista srca koji će braniti, zaštititi spomenike, svoja kulturna dobra, svoju bit i supstancu. A prije svega, unatoč suvremenim konzervatorskim metodologijama i civilizacijsko-tehnološkim dosezima, sadašnjim i budućim naraštajima treba ono osnovno, a to je ljubav i gotovo antropološki osjećaj za spomenike.“

Maja Nodari iz teksta U pohvalu Društva

Društvo prijatelja dubrovačke starine

Gundulićeva poljana 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska

OIB: 68697988356 MB: 03305031

+385 (0)20 638 800

+385 (0)20 638 801

+385 (0)20 638 802

Fax: +385 (0)20 638 805

gradske.zidine@gmail.com

info@citywallsdubrovnik.hr

Pratite nas:

InstagramYouTube

Društvo prijatelja dubrovačke starine

Gundulićeva poljana 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska

OIB: 68697988356 MB: 03305031

+385 (0)20 638 800

+385 (0)20 638 801

+385 (0)20 638 802

Fax: +385 (0)20 638 805

gradske.zidine@gmail.com

info@citywallsdubrovnik.hr

Pratite nas:

InstagramYouTube