Širenje teritorija Dubrovačke Republike prema zapadu odvijalo se u dva navrata tijekom 14. stoljeća. Prvo su 1933. godine otkupljeni Ston i poluotok Pelješac, a 1399. godine, od bosanskog kralja Stjepana Ostoje, i područje Primorja, u suvremenim dubrovačkim dokumentima zvanog Terre Nuove.  Središte knežije Primorje postaje Slano koje će se tijekom sljedećih stoljeća razviti u značajnu trgovačku luku međunarodnog značaja s dva brodogradilišta, skladištem soli, tržnicama soli, stoke i žita.

Širenje teritorija Dubrovačke Republike prema zapadu odvijalo se u dva navrata tijekom 14. stoljeća. Prvo su 1933. godine otkupljeni Ston i poluotok Pelješac, a 1399. godine, od bosanskog kralja Stjepana Ostoje, i područje Primorja, u suvremenim dubrovačkim dokumentima zvanog Terre Nuove.  Središte knežije Primorje postaje Slano koje će se tijekom sljedećih stoljeća razviti u značajnu trgovačku luku međunarodnog značaja s dva brodogradilišta, skladištem soli, tržnicama soli, stoke i žita.

0
godine izgrađen
0
godine spaljen
0
godine spaljen
0
godine obnovljen

Na čelu knežije postavljen je knez koji se iz redova plemstva birao prvo na 3, a zatim na 6 mjeseci. Od 1635. godine mandat kneza traje godinu dana. Prvi knez nove knežije bio je Lovro de Bodacia, a svoju dužnost počeo je obnašati 29. svibnja 1399. godine. Ovlasti kneza odnosile su se na upravljanje knežijom, sudske poslove u građanskim i krivičnim parnicama, ubiranje državnih pristojbi i poreza.

Zemljište za gradnju dvora i vrta primorskog kneza određeno je već pri podjeli knežije Primorje na kaznačine 1399. godine. Tada je ostavljena zemlja za vrt i kuću slanskog kneza i po svemu sudeći radilo se o improviziranoj drvenoj građevini. Izgrađen je na najistaknutijem strateškom mjestu iznad obale potoka, s najboljom mogućnošću obrane.

Prvi dvor u gotičko renesansnom stilu dovršen je 1447. godine o čemu svjedoči natpis iznad vrata na prvom katu, gdje se uz Kristov monogram nalazi i ime kneza Dragoja Rafaela Gozze koji je prvi obnašao službu i stanovao u novoizgrađenom dvoru.

Knežev dvor u Slanom nije spadao u reprezentativne palače jer mu je funkcija bila uvjetovana fortifikacijskom i upravnom namjenom. Razlog tome bile su česte provale gusara i hajduka, naročito u 16. i 17. stoljeću, i nadzor nad trgovinom soli.

Izvorno, južni zid s glavnim vratima izvedenim u gotičkom stilu, imao je unutrašnji obrambeni hodnik i stražarsku šetnicu sa strijelnicama. Pred dvorom se nalazilo kameno postolje s kopljem za zastavu, a u dvorištu dvora, ispred zatvorskih prostorija, stup srama – koji su danas vraćeni u prvobitni položaj.

PRODAJA ULAZNICA

Putem internetske trgovine korisnici mogu kupiti ulaznice čije su vrste i cijene definirane važećim cjenikom donesenim od strane Društva.

Na katu dvora do kojeg je vodilo vanjsko stubište, smještena je kneževa saloča, a tu su se nalazile i prostorije kancelara u kojem se čuvao arhiv Primorske knežije.

Knežev dvor u Slanom dijelio je burnu političku povijest Republike, a sve su to pratile i graditeljske pregradnje, ponajviše uvjetovane potresima, nadasve s velikim potresom 1667. godine koji razorio Dubrovnik i okolna područja, a 1806. godine tijekom crnogorske agresije, dvor je spaljen.

S težnjom da se ruševna zgrada prenamjeni u stan pretorijalnog upravitelja, 1831. godine okružni inženjer Lorenzo Vitelleschi radi detaljne nacrte dvora na kojima je jasno navedena namjena za : stan upravitelja, njegove urede i zatvor.

Situacija koja je uslijedila krajem 19. i početkom 20. stoljeća, nakon prodaje državne zgrade trgovcu Jeliću, rezultirala je pregradnjom administrativno-fortifikacijske građevine u stambenu zgradu.

Tijekom srpske agresije na Republiku Hrvatsku 1991. godine, dvor je uz većinu zgrada u Slanom, bio spaljen.

U svibnju 2017. godine Društvo prijatelja dubrovačke starine dovršilo je obnovu Kneževa dvora. U obnovi su se poštovale konzervatorske smjernice s težnjom vraćanja administrativno-obrambene funkcije zgrade zatečene prigodom ukinuća Republike 1808. godine, odnosno izvorne arhitekture od 15. do 18. stoljeća.

Galerija slika
P1110362 (Large)P1110354 (Large)P1110348 (Large)P1110345 (Large)P1110343 (Large)P1340640 (Large)P1340637 (Large)P1340636 (Large)P1340634 (Large)P1340632 (Large)P1340630 (Large)P1340628 (Large)P1340625 (Large)P1340623 (Large)P1110372 (Large)P1340618 (Large)P1340614 (Large)P1340612 (Large)P1340611 (Large)P1340609 (Large)P1340607 (Large)P1340604 (Large)P1340601 (Large)P1340600 (Large)P1340598 (Large)P1340595 (Large)P1340589 (Large)P1340587 (Large)P1110373 (Large)
Baština

Društvo prijatelja dubrovačke starine

Gundulićeva poljana 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska

OIB: 68697988356 MB: 03305031

+385 (0)20 638 800

+385 (0)20 638 801

+385 (0)20 638 802

Fax: +385 (0)20 638 805

gradske.zidine@gmail.com

info@citywallsdubrovnik.hr

Pratite nas:

InstagramYouTube

Društvo prijatelja dubrovačke starine

Gundulićeva poljana 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska

OIB: 68697988356 MB: 03305031

+385 (0)20 638 800

+385 (0)20 638 801

+385 (0)20 638 802

Fax: +385 (0)20 638 805

gradske.zidine@gmail.com

info@citywallsdubrovnik.hr

Pratite nas:

InstagramYouTube