Stonske zidine osim osnovnog zidnog platna sastoje se od tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd), četrdesetjedne kule, sedam bastiona (Sokolić, Arcimon u Stonu, tri bastiona Velikog Kaštela, bastion Podzvizda i malostonski Arcimon), četiri predziđa (istočno i jugozapadno u Stonu, jedno pred Malim Stonom i jedno pred Korunom), te jarka ispunjenog vodom koji je opasivao zapadni, južni i istočni bok Stona. Gradnja ovog velebnog sklopa trajala je od početka 16. stoljeća.

Stonske zidine osim osnovnog zidnog platna sastoje se od tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd), četrdesetjedne kule, sedam bastiona (Sokolić, Arcimon u Stonu, tri bastiona Velikog Kaštela, bastion Podzvizda i malostonski Arcimon), četiri predziđa (istočno i jugozapadno u Stonu, jedno pred Malim Stonom i jedno pred Korunom), te jarka ispunjenog vodom koji je opasivao zapadni, južni i istočni bok Stona. Gradnja ovog velebnog sklopa trajala je od početka 16. stoljeća.

0
metara duge
0
tvrđave
0
kula
0
bastiona

Zbog stalnih prijetnja s rubnih područja, odmah 1333. godine Dubrovčani započinju s izgradnjom obrambenog sustava. Za Veliki zid (dug 1200m) na Pozvizdu, radi zaštite od susjeda, kronike navode da je njegova izgradnja trajala 18 mjeseci i stajala je 12.000 dukata. Njega ojačavaju izgradnjom tvrđave Korune u Malom Stonu, Pozvizdom na brdu poviše Stona i Velikim kaštilom do solila. Srednjovjekovni Ston, ako se sagleda u širem kontekstu njegovih dviju urbanih jezgra (nisu samo povezane fizički Velikim zidom nego se u svojim funkcijama dopunjuju), produkt su unaprijed osmišljene planske razradbe kojom se poštuje ortogonalni raster pravilnih stambenih blokova i ulica. Plan je donesen odlukom dubrovačke Vlade 1335. s dopunom iz 1370. Ta odluka Ston svrstava u kategoriju idealnih gradova u Europi.

Stonske utvrde bez ikakve sumnje jedan su od najvećih onodobnih građevnih poduhvata čija izvorna dužina iznosi 7000 m sastoji se od zidina Stona i Malog Stona, Velikog zida s navedenim trima tvrđavama, dok su zidine i tvrđave flankirane s 10 okruglih i s 31 četvrtastom kulom te 6 polukružnih bastiona. Složeni obrambeni stonski korpus oblikovao se gotovo četiri stoljeća, zbog prilagodba terenu i razvoja naoružanja. Njegova obrambena uloga traje do početka 19. stoljeća, a graditeljska, spomenička i kurltuoroška rerurs je za sva vremena.

PRODAJA ULAZNICA

Putem internetske trgovine korisnici mogu kupiti ulaznice čije su vrste i cijene definirane važećim cjenikom donesenim od strane Društva.

Stonske zidine osim osnovnog zidnog platna sastoje se od tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd), četrdesetjedne kule, sedam bastiona (Sokolić, Arcimon u Stonu, tri bastiona Velikog Kaštela, bastion Podzvizda i malostonski Arcimon), četiri predziđa (istočno i jugozapadno u Stonu, jedno pred Malim Stonom i jedno pred Korunom), te jarka ispunjenog vodom koji je opasivao zapadni, južni i istočni bok Stona. Gradnja ovog velebnog sklopa trajala je od početka 16. stoljeća.

Zbog stalnih prijetnja s rubnih područja, odmah 1333. godine Dubrovčani započinju s izgradnjom obrambenog sustava. Za Veliki zid (dug 1200m) na Pozvizdu, radi zaštite od susjeda, kronike navode da je njegova izgradnja trajala 18 mjeseci i stajala je 12.000 dukata. Njega ojačavaju izgradnjom tvrđave Korune u Malom Stonu, Pozvizdom na brdu poviše Stona i Velikim kaštilom do solila. Srednjovjekovni Ston, ako se sagleda u širem kontekstu njegovih dviju urbanih jezgra (nisu samo povezane fizički Velikim zidom nego se u svojim funkcijama dopunjuju), produkt su unaprijed osmišljene planske razradbe kojom se poštuje ortogonalni raster pravilnih stambenih blokova i ulica. Plan je donesen odlukom dubrovačke Vlade 1335. s dopunom iz 1370. Ta odluka Ston svrstava u kategoriju idealnih gradova u Europi.

Stonske utvrde bez ikakve sumnje jedan su od najvećih onodobnih građevnih poduhvata čija izvorna dužina iznosi 7000 m sastoji se od zidina Stona i Malog Stona, Velikog zida s navedenim trima tvrđavama, dok su zidine i tvrđave flankirane s 10 okruglih i s 31 četvrtastom kulom te 6 polukružnih bastiona. Složeni obrambeni stonski korpus oblikovao se gotovo četiri stoljeća, zbog prilagodba terenu i razvoja naoružanja. Njegova obrambena uloga traje do početka 19. stoljeća, a graditeljska, spomenička i kurltuoroška rerurs je za sva vremena.

Galerija slika
Stonske_zidine_DPDS_09Stonske_zidine_DPDS_08Stonske_zidine_DPDS_07Stonske_zidine_DPDS_06Stonske_zidine_DPDS_05Stonske_zidine_DPDS_04aStonske_zidine_DPDS_04Stonske_zidine_DPDS_03
Baština

Društvo prijatelja dubrovačke starine

Gundulićeva poljana 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska

OIB: 68697988356 MB: 03305031

+385 (0)20 638 800

+385 (0)20 638 801

+385 (0)20 638 802

Fax: +385 (0)20 638 805

gradske.zidine@gmail.com

info@citywallsdubrovnik.hr

Pratite nas:

InstagramYouTube

Društvo prijatelja dubrovačke starine

Gundulićeva poljana 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska

OIB: 68697988356 MB: 03305031

+385 (0)20 638 800

+385 (0)20 638 801

+385 (0)20 638 802

Fax: +385 (0)20 638 805

gradske.zidine@gmail.com

info@citywallsdubrovnik.hr

Pratite nas:

InstagramYouTube