Knežev dvor u Janjini je samostalna građevina izgrađena na istaknutom mjestu u središnjem dijelu naselja iznad župne crkve sv. Vlaha. Sama funkcija Kneževog dvora kao administrativne upravne, a ne reprezentativne građevine utjecala je i na oblikovanje koje je krajnje jednostavno i utilitarno.
Zgrada je sa svih strana opkoljena komunalnim, javnim površinama, koje priječe pojavu dvorišta i vrta kakve su obično imali dvorovi ovakvog tipa na području Dubrovačke republike. Dubrovačka vlada je u Janjini 1465. sagradila “Knežev dvor” s državnim grbom i kipom sv. Vlaha, tamnicom, oružarom, stanom i kancelarijom za kneza. Iste godine osnovala je kapetaniju preko koje je vršila svoju upravnu, sudsku i administrativnu vlast. U novije vrijeme, Janjina nikad nije imala knežiju, pa tako ni kneza. Prema zakonima Dubrovačke Republike, Pelješac nikada nije imao knežije. Knežiju i kneza imao je Ston, a na Pelješcu su još bile samo dvije kapetanije, i to u Janjini i Orebiću. Po svemu sudeći u ovu građevinu nije se previše ulagalo što se može tumačiti ne osobito ugroženim područjem niti strateški isturenim položajem kakvi su bili drugi dvorovi na području Republike. Ipak njen današnji izgled je očito temeljito promijenjen brojnim preinakama tijekom 19. i 20. stoljeća. Nakon vladavine Francuza 1808. godine gubi svoju izvornu funkciju, a potom kao i ostali dvorovi na području Republike za vrijeme austrijske vladavine biva prodan u privatno vlasništvo kad se mijenja u trgovinu u prizemlju te u stambeni prostor na katu i potkrovlju. Nakon rata postaje ruševina, ostaje bez krovate, a godinama nakon postaje sve više devastiran te u potpunosti zapušten.
