Knežev dvor u Pridvorju ili „ Gospodski gaj“, kako ga se u mnogim dubrovačkim dokumentima naziva, bio je sjedište kneza u Konavlima kojeg je Dubrovačka Republika dala izgraditi uz selo Sveti Martin nakon što je 1427. godine uspostavila cjelokupnu vlast nad Konavlima.
Knez koji je vladao konavoskom knežijom dolazio je iz redova dubrovačke vlastele, a uz njega su se birali prvotno dva, a kasnije i četiri potkneza ili vojvode koji su od 1435. godine morali biti Konavljani, a njihova dužnost bila je kontrola pogranične straže i prevencija razbojništva.
U Odluci o gradnji kneževog dvora u Sv. Martinu u Konavlima iz 1427. godine, koja se danas čuva u dubrovačkom arhivu, detaljno je opisan izgled dvora te što se u njemu treba nalaziti. Gradnja biva zaustavljena Konavoskim ratom 1430. godine tako da biva izgrađen između 1431. i 1438. godine. Nakon provedenih arheoloških istraživanja utvrđeno je kako je umjesto propisane trokatnice, izgrađena zgrada, nalik na tvrđavu, okružena zidovima s četiri puškarnice na kantunima i za tvrđave karakterističnim nagibom prizemnih zidova, s proširenim dvorištem u kojem su se nalazile kuće za kancelara s jedne, i knežake s druge strane glavnog ulaza.
Razaranje kneževa dvora zbilo se 1806. godine, kada su ga spalili Crnogorci, a tijekom srpsko-crnogorske okupacije 1991.-1992. godine pretrpio je teška i sustavna uništavanja.
Društvo prijatelja dubrovačke starine u namjeri da baštinu Republike obnovi i revitalizira kupuje Knežev dvor u Pridvorju 2016. godine s ciljem da dvor obnovi što je moguće vjernije svom prvotnom izgledu iz 15. stoljeća.
